Zagreb augmente son budget de 186 millions : ZET le plus grand bénéficiaire

Zagrebački proračun za 2026. godinu povećat će se za čak 186,5 milijuna eura na 3,3 milijarde, proizlazi iz prijedloga rebalansa koji je gradonačelnik Tomislav Tomašević uputio Gradskoj skupštini. Od toga se 159,1 milijuna odnosi na proračun Grada u užem smislu, a 27,4 na vlastite i namjenske prihode proračunskih korisnika.

Riječ je o povećanju od gotovo šest posto samo osam mjeseci nakon što je Skupština usvojila izvorni proračun.

No, dodatnih 186 milijuna ne dolazi uglavnom iz snažnijeg ovogodišnjeg punjenja gradske blagajne. Prihodi i primici povećavaju se za 63,1 milijuna eura, dok se čak 123,4 milijuna eura dodatnog prostora dobiva uključivanjem viška iz prethodnih godina.

Među prihodima najveći skok Grad očekuje od naknada povezanih s cestama i poreza na nekretnine. Prihodi od imovine povećavaju se za 22,1 milijun eura, ponajprije zahvaljujući dodatnih 20 milijuna od godišnje naknade za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji vozila. Još sedam milijuna eura više očekuje se od poreza na nekretnine, pri čemu Grad objašnjava da je zbog odgođenog razreza velik dio porezne obveze iz prve godine primjene poreza evidentiran tek tijekom 2026. Plan prihoda od komunalnog doprinosa povećava se za dva milijuna eura, dok se očekivane pomoći iz inozemstva i drugih dijelova općeg proračuna istodobno smanjuju za 12,3 milijuna.

Jedan od glavnih razloga za rebalans su plaće. Grad je nakon novih kolektivnih ugovora morao pronaći znatno više novca za zaposlene u upravi, vrtićima, kulturi, vatrogastvu i drugim ustanovama. Samo u proračunu u užem smislu rashodi za zaposlene povećavaju se za 41,8 milijuna eura, a kod proračunskih korisnika za još 9,1 milijuna. Ukupno je, dakle, za zaposlene potrebno oko 50,8 milijuna eura više nego što je Grad planirao potkraj prošle godine.

ZET najveći pojedinačni dobitnik

Najveći dobitnik rebalansa je ZET. Stavka Promet i javni prijevoz povećava se za oko 67 milijuna eura, a samo aktivnost Zagrebački električni tramvaj raste za 66,9 milijuna na 276 milijuna eura.

Od toga dodatnih 6,2 milijuna eura otpada na subvencije ZET-u, a čak 27,3 milijuna na kapitalne pomoći za nabavu novih tramvaja i autobusa, rekonstrukciju tramvaja, opremanje autobusnih praonica te nove validatore za beskontaktno plaćanje u vozilima. Još 33,4 milijuna eura Grad će ZET-u pozajmiti za privremeno financiranje nabave električnih autobusa do povrata novca iz EU fondova.

Ta pozajmica trebala bi se vratiti u gradski proračun nakon primitka europskog novca.

Grad ove godine istodobno očekuje i povrat 18 milijuna eura pozajmice ZET-u iz 2025., kao i povrat nove pozajmice od 33,4 milijuna. Zbog toga račun financiranja na prvi pogled pokazuje snažan rast i primitaka i izdataka.

Ni Čistoća neće proći bez znatnog povećanja gradskog financiranja. Program gospodarenja otpadom povećava se za 17,2 milijuna eura. Unutar njega subvencije rastu za 19,7 milijuna eura, ponajprije za troškove prikupljanja i zbrinjavanja otpadne plastične ambalaže te javne usluge, dok se dio drugih stavki istodobno smanjuje.

Dodatni milijun ide za odvoz otpada sa zelenih otoka, a 195 tisuća eura za kampanju i podjelu vrećica za biootpad. Za te će poslove biti sklopljeni aneksi ugovora sa Zagrebačkim holdingom, odnosno Čistoćom. Dio povećanja kompenzira se rezanjem drugih stavki, među ostalim zbog niže naknade za odlaganje otpada i promijenjene dinamike Centra za gospodarenje otpadom.

Vrtićima 16,7 milijuna više

Velik dio povećanja odlazi i na obrazovanje. Stavka Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade povećava se ukupno za 33,6 milijuna eura. Najveći dio vezan je uz plaće i širenje sustava, odnosno nove vrtićke kapacitete, produženi boravak, pomoćnike u nastavi i druge zaposlene.

Samo gradskim vrtićima iz gradskih izvora dodaje se 16,7 milijuna eura, od čega 16,5 milijuna za zaposlene. Osnovno školstvo dobiva 7,3 milijuna više, među ostalim 3,4 milijuna za pomoćnike u nastavi i 1,2 milijuna za zaposlene u produženom boravku. Srednje škole i učenički domovi dobivaju dodatnih 2,8 milijuna eura zbog većih troškova redovnog poslovanja, energenata, zakupnina i udžbenika te uvođenja modularne nastave u strukovnim školama.

S druge strane, Upravljanju sportskim objektima plan se smanjuje za 5,4 milijuna eura. Grad ipak osigurava 1,5 milijun za bazen Špansko, ali reže sredstva za radove na Klizalištu Velesajam te uređenje sanitarnih blokova, platoa i roštilja na Jarunu jer procjenjuje da se postupci javne nabave neće realizirati u planiranom roku. Dio novca prebacuje se na Sljeme te sanaciju šteta od nevremena na krovištu KC Dražen Petrović i Tenis centru Maksimir.

Investicije na čekanju

Rebalans pokazuje i gdje su gradske investicije zapele.

Najviše se režu planirane nabave građevinskih objekata, opreme i drugih proizvedenih sredstava. Za poslovne objekte plan se smanjuje 6,8 milijuna, za ceste, željeznice i ostale prometne objekte 3,3 milijuna, a za postrojenja i opremu 3,7 milijuna eura. Istodobno rastu dodatna ulaganja u postojeće građevinske objekte.

Grad u obrazloženju otvoreno navodi da se dio projekata ove godine neće realizirati u planiranom opsegu zbog sporije izrade dokumentacije, postupaka javne nabave i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, pa se dio ulaganja pomiče u iduće plansko razdoblje. Takva sporija dinamika vidi se i na prihodovnoj strani: sredstva iz instrumenata EU nove generacije smanjuju se za 20,5 milijuna eura.

Više za zdravstvo, kulturu i pročelja

Neki projekti se ipak ubrzavaju. Kapitalna ulaganja i cjelovite obnove zdravstvenih ustanova dobivaju dodatnih oko 10 milijuna eura, među ostalim za domove zdravlja, Stomatološku polikliniku, Dječju bolnicu Srebrnjak i Specijalnu bolnicu za plućne bolesti.

Kultura ukupno dobiva 19,7 milijuna eura više, a više od sedam milijuna dodatnog gradskog novca namijenjeno je plaćama zaposlenih u ustanovama kulture. Dodatnih 2,6 milijuna ide na materijalne rashode obnovljenih i novoizgrađenih objekata.

Za kapitalna ulaganja u društvene djelatnosti i obnovu objekata oštećenih potresom osigurava se 4,3 milijuna eura više, a još milijun eura dodaje se za sufinanciranje obnove pročelja višestambenih zgrada zajedno s državom.

Novi rebalans dobro ilustrira trenutno stanje zagrebačkih financija. Zbog izdašnog prenesenog viška, Grad si može priuštiti značajan skok u potrošnji bez srljanja u nove dugove – štoviše, planirano zaduživanje smanjuje se za 29,6 milijuna eura.

No, s druge strane, iza rekordne cifre od 3,34 milijarde eura ne stoji novi investicijski zamah. Lavovski dio dodatne potrošnje odnosi se na plaće, subvencije gradskim tvrtkama, ZET-ov vozni park i tekuće održavanje, dok se brojni kapitalni projekti odgađaju zbog spore realizacije.