Darinko Bago : Ce que les exportateurs attendent du gouvernement, de la HBOR et de la HNB

Darinko Bago je jedan od najdugovječnijih direktora u Hrvatskoj. Na čelu Uprave Končar Elektroindustrije je od 1999. godine i nema sumnje da dobro poznaje Končarov sustav, premda o njegovom vođenju postoje različita mišljenja. Jedni hvale stabilnost poslovanja, drugi kritiziraju konzervativno vođenje. No ostaje vidjeti što o tome misle mirovinski fondovi, koji su nakon zadnje prodaje državnog udjela preuzeli glavnu riječ u Končaru. Bago je i prvi čovjek Hrvatskih izvoznika (HIZ), udruge koja neumorno traži podršku izvoznicima od Vlade i HNB-a. O novoj eri u Končaru te očekivanjima izvoznika od nove vlade Bago govori u intervjuu za Lider, netom nakon objave rezultata za 2016. godinu.

• Rekli ste da će se izvoznici sami pozvati u Vladu ne dobijete li poziv. U međuvremenu ste se sastali s ministricom Dalić, kakvi su dojmovi? – To je bilo rečeno u šali. Da, u međuvremenu smo imali ranije dogovoren sastanak s ministricom Dalić na temu izvoza, proračuna, porezne reforme i očekivanja izvoznika od Vlade. Zadovoljni smo sastankom. Kao izvoznici svjesni smo da su Hrvatskoj sljedeće dvije godine bitne za otplatu dugova i da nije realno očekivati od HNB-a i Vlade politiku slabe kune, ali isto tako očekujemo neke horizontalne mjere koje bi pomogle jačanju izvoza.

• Koje su to mjere? – Te su mjere dominantno vezane uz HBOR. Dogovoreno je da će se uskoro sastati predstavnici HIZ-a, Vlade i HBOR-a da vidimo gdje postoji prostor za poboljšanje. Kapitala ima, to nije problem, samo je pitanje percepcije rizika i troška toga kapitala. Treba vidjeti postoji li prostor da se trošak kapitala smanji, ne pojedincima nego horizontalno, te kako to pretočiti u mjere za sve izvoznike. Osim nižih kamata tu je i pitanje jamstava za izvozne poslove, stvaranje popisa tvrtki s dobrim bonitetom za koje bi jamčila naša izvozna banka itd.

• Što HBOR-u nedostaje da postane prava izvozna banka? Na koga bi se trebao ugledati? – HBOR je već sad vrlo dobra izvozna banka, ali uvijek postoji prostor za napredak i o tome planiramo razgovarati. Ne treba odbacivati druge funkcije HBOR-a, ali se izvozna funkcija mora učiniti još jačom i efikasnijom. Treba napraviti usporedbu s drugim izvoznim bankama i njihovim opusom aktivnosti. Sigurno je njemački KfW jedna od najboljih banaka na svijetu, rezultat se vidi u količini izvoza u odnosu na proizvodnju, koji je znatno veći od svih razvijenih zemalja. Ali ima i manjih zemalja, poput Austrije i Finske, koje su efikasne u tom smislu. HBOR-u, a i cijeloj Hrvatskoj veliki je nedostatak što je deficitarna s vlastitim kapitalom te kada se zadužuje kod vjerovnika, mora navesti svrhu i ciljeve zaduženja. HBOR-u je sigurno u interesu razvoj proizvodnje u Hrvatskoj i izvoz, ali zašto bi to bilo u interesu nekom stranom kreditoru?

Cijeli intervju možete pročitati u novom broju Lidera.